Crna strana bijelog šećera – život nije siv!
Crna strana bijelog šećera
Crna strana bijelog šećera – u današnje vrijeme mnogo je istraživanja na temu šećera…
bijelog i smeđeg. Znanstveno i zdravstveno gledano, nema razlike između te dvije boje…
zapravo, smeđa „zdrava“ vrsta je ništa više nego najčešće – obojani bijeli šećer.
Rijetko gdje se može kupiti pravi smeđi šećer.
Iako često čitamo da je bijeli šećer nezdrav, a smeđi zdrav, ispravnije je tvrditi
da je smeđi šećer prihvatljiviji od bijeloga.
Bijeli kristalni šećer je visokokalorična namirnica bez nutritivnih vrijednosti, te je njegovu
konzumaciju potrebno svesti na minimum. Kemijski naziv šećera je saharoza.
Saharoza je molekula koja se sastoji od glukoze i fruktoze, a dobiva se ekstrakcijom iz
šećerne repe i šećerne trske.
Osim što nema nikakve nutritivne vrijednosti (vitamina ni minerala), svojom razgradnjom
odnosi iz tijela važne minerale poput cinka, kroma i bakra.
Često ga konzumiramo i bez našeg znanja jer je “skriven” u proizvodu.
Crna strana bijelog šećera – Smeđi je šećer obojani bijeli
Ono što nazivamo šećerom zapravo je saharoza, jednostavna molekula koja
se u organizmu razgrađuje u glukozu i na taj način osigurava brz izvor energije
stanicama. Šećer se dobiva preradom šećernih biljaka: šećerne trske i šećerne repe.
Crna strana bijelog šećera – Pod kojim se sve imenima šećer skriva!
Glukoza ili dekstroza je jednostavan šećer sa visokim glikemijskim indeksom koji brzo
dospijeva u krv
Laktoza – mliječni šećer, sastoji se od molekule glukoze i galaktoze , prirodni šećer
za kojeg znanstvenici vjeruju da doprinosi debljanju i dijabetesu
Saharoza – bijeli šećer, kuhinjski šećer, disaharid u kojem su molekule glukoze i fruktoze povezane
Saharin – prvo kemijski sintetizirano sladilo, oko petsto puta slađe od saharoze,
bez kalorijske vrijednosti
Aspartam – umjetno sladilo, dvjesto puta slađe od saharoze, znanstvena istraživanja pokazuju
da može biti vrlo štetan za zdravlje
Invertni šećer – jednostavni oblik šećera, saharoza razgrađena na glukozu i fruktozu,
slađi je od bijelog šećera
Sorbitol, manitol, maltitol, ksilitol – alkoholni šećeri, iako se prirodno nalaze u voću,
proizvođači ih dobivaju iz dekstroze.
Maltoza – šećer u sladu (ječmeni i rižin slad) dvostruka glukoza, manje sladak od običnog šećera.
Smeđi šećer
Rafinirani, odnosno bijeli šećer , prolazi potpuno pročišćavanje, dok smeđi šećer ne prolazi
kroz cijeli proces rafiniranja pa u njemu zaostaju razni biljni pigmenti i ostaci,
te neki minerali. To je tajna njegove smeđe boje.
Kada se govori o zdravijem, smeđem šećeru, onda se upravo misli na nerafinirani šećer.
Pod smeđi šećer se uobičajeno prodaje običan granulirani šećer s dodanom melasom za boju.
Takav obojani šećer nema nikakve zdravstvene prednosti u odnosu na bijeli šećer.
Crna strana bijelog šećera
Prekomjerna konzumacija šećera povezuje se sa mnogim zdravstvenim tegobama.
Smatra se da šećer:
• Oslabljuje imunološki sustav
• Izaziva hiperaktivnost i loš san kod djece
• Povećava rizik oboljenja od karcinoma
• Pogoduje razvoju šećerne bolesti
• Izaziva ovisnost
• Izaziva karijes
• Pogoduje debljanju
• Povećava razvoj srčanih bolesti
Deklaracija otkriva da li je šećer zdrav
Jedan od načina da otkrijemo da li kupujemo pravi ili obojani smeđi šećer je taj da pročitamo
deklaraciju i saznamo iz koje je sirovine dobiven.
Smeđi šećer se dobiva iz šećerne trske. Možemo ga otkriti i po mirisu jer je melasa
iz trske drugačijeg okusa i mirisa od melase iz šećerne repe.
Dakle, prvi korak u kupovini smeđeg šećera je provjera porijekla šećera, to tražite na deklaraciji.
Energetska vrijednost rafiniranog bijelog i nerafiniranog smeđeg šećera je podjednaka.
Nerafinirani smeđi šećer uz saharozu sadrži i male količine minerala poput kalija,
kalcija, natrija, magnezija i fosfora te u vrlo malom udjelu vitamine B skupine.
Iako sadržaj vitamina i minerala u nerafiniranom smeđem šećeru nije značajan,
ipak u određenoj mjeri pridonosi vitaminsko-mineralnoj ravnoteži.
U procesu razgradnje šećera organizam koristi minerale poput magnezija i vitamine B skupine.
Kako je bijeli šećer lišen tih komponenti, njegova razgradnja troši vitaminsko-mineralne
rezerve što dugoročno dovodi do iscrpljivanja organizma.
Može se reći da, ako ništa drugo, smeđi šećer barem djelomice nadoknađuje mikronutrijente
koji se gube njegovom razgradnjom.
Preporučeni dnevni unos šećera, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) je 5%
od ukupnog energetskog unosa, što je oko 25 grama ili šest čajnih žličica.
POVEZANI ČLANCI: Kandida i prirodno liječenje!
Naučite čitati deklaracije
Proizvođači vješto sakrivaju šećer u svojim proizvodima, sve je više naziva koji zbunjuju ljude.
Dozvoljeno im je deklarirati različite vrste šećera odvojeno, a potrošači znaju za svega par naziva
sladila. Kad smo u vremenskoj stisci, a želimo pojesti nešto zdravo, većina nas posegne za “zdravim”
žitnim pločicama. Većina ljudi zanemari deklaraciju, na kojoj bi uočili sljedeće: šećer, zobene
pahuljice, dekstrozu (šećer), sušeno voće, fruktoza (šećer), kukuruzni sirup (šećer),
djelomično hidrogenizirano ulje, lješnjaci, slad (šećer), sorbitol (umjerni zaslađivač),
umjetne arome i boje. Dakle, najveći dio žitne pločice čine šećeri.
U jednoj boci slatkog gaziranog pića nalazi se čak 40 grama šećera, što prelazi preporuku
za dozvoljeni dnevni unos šećera.
U proizvod se miješaju različite vrste šećera i zaslađivača u manjim količinama tako da
u konačnom sastavu ne postoji dominantna komponenta.
Crna strana bijelog šećera –
Previše šećera ubija memoriju utjecajem na neuronske matične stanice
Pretjerana konzumacija šećera može oštetiti pamćenje i usporiti učenje .
Dokazano je to na studiji objavljenoj na Cell Reports od strane grupe istraživača Katoličkog sveučilišta
koji su u istraživanjima provedenim na stanicama koje su rasle u laboratoriju otkrili da višak molekula
šećera sprječava neuronske matične stanice da se obnove.
Pojavom nemogućnosti obnavljanja bile su pogođene matične stanice hipokampusa,
područja mozga odgovornih za učenje i pamćenje.
Dokazano je da višak šećera potroši stanične rezerve koje mozak treba da proizvede nove neurone.
Eksperimenti na miševima podvrgnutim dijeti bez šećera, pokazali su da se matične
neuronske stanice stvaraju brže.
Znanstvena je pretpostavka da prekomjerna konzumacija šećera može
negativno utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca.
Šećer stvara ovisnost
Sav višak šećera koji organizam ne potroši stvara masne naslage na osjetljivim i opasnim mjestima.
Šećer našem tijelu daje energiju, no pretjerana konzumacija dovodi do pretilosti,
opterećuje gušteraču i uz stres, te nasljedne čimbenike povećava se mogućnost
pojave dijabetesa.
Šećer ima visoki glikemijski indeks, te dolazi do brzog porasta šećera u krvi.
Gušterača oslobađa veliku količinu inzulina kako bi smanjila razinu glukoze u krvi.
Ukoliko nam šećer u krvi naglo padne osjećamo pospanost i glad.
Potreba za slatkim i prekomjeran unos namirnica bogatih šećerom i mastima uspoređuje
se sa ovisničkim ponašanjem. Unosom velikih količina šećera dolazi do promjena u mozgu
koje su vrlo slične kao one koje se jave nakon konzumacije droga.
Dolazi do povećane prisutnosti dopamina.
Crna strana bijelog šećera
Moderni način života i elektronički napredak omogućio je da stručnjaci na tom području
osmisle aplikaciju koja otkriva sadržaj šećera u hrani i piću.
Koliko je šećera u hrani koju jedemo? Teško je utvrditi. Ova nam tehnologija pomaže.
Nova aplikacija, koju je izradila agencija za javno zdravlje Engleske u Ministarstvu
zdravstva Engleske, zove se Sugar Smart i otkriva sadržaj šećera prisutnih u hrani i piću,
a može se besplatno preuzeti s Google Play-a ili App Store-a.
Razvijen je kako bi se povećala svijest roditelja da su djeca su zapravo najosjetljivija
na šećer, iako je neuravnotežena prehrana loša za svakoga.
